|
Zemljopisnim
položajem i kulturno-povijesnim značenjem, Makarska je od svog
postanka središte hrvatske mikroregije - Makarskog primorja. Smještene
je u prirodno zaštićenoj luci, zatvorenoj s jugoistoka rtom Osejava,
a sa sjeverozapada poluotokom Sv. Petrom. Grad se amfiteatralno
širi prema padinama Biokova.
Zbog svojih ljepota, urbane uređenosti i prirodnih pogodnosti, već
u početku 20. stoljeća bilježimo početke onoga što danas nazivamo
turističkim privređivanjem.
Zahvaljujući turizmu, danas grad Makarska (13.000 stanovnika) predstavlja
istinsko kulturno, privredno, športsko i turističko središte regije. Antički
nalazi na poluotoku Sv. Petra, središnjem gradskom trgu, u blizini
franjevačkog samostana i uz Donju luku svjedoče da je današnji grad
nastao na mjestu nekadašnjeg rimskog, a možda i starijeg pretpovijesnog
naselja. U aktima salonitskog sabora od 4. svibnja 533. godine navodi
se Mucurum kao mjesto u kojem je utemeljena biskupija. Tijekom 7.
stoljeća hrvatska plemena zaposjedaju primorje od rijeke Cetine
do rijeke Neretve. Bizantski car Konstantin Porfirogenet, polovicom
10. stoljeća, u svom djelu "De administrando imperio"
naziva ih Arentanima (Neretvanima), a njihovu zemlju Paganijom.
Isti izvor navodi županiju Mokro, "koja blizu mora ima lađe".
Upravo je stoga mletački dužd Petar Kandijan došao pod Mucules 18.
rujna 887. godine, gdje je poražen u pomorskoj bitci, te je Venecija
morala plaćati danak Neretvanima za slobodnu plovidbu Jadranom.
Moć Neretvanske kneževine polako se gasi u 13. stoljeću. U
sljedećim stoljećima, u borbama za vlast, smjenjivali su se birbirski
knezovi, bosansko-hercegovački vladari, ugarsko-hrvatski kraljevi
i Venecija. U vremenima koja slijede, većina dalmatinskih gradova
razvija se pod okriljem Mletačke Republike, a Makarska postaje poprište
borbi mletačko-turskih interesa. Pod današnjim imenom Makarska se
prvi put spominje 1502. godine u dokumentu fočanskog kadije Muhameda
Musina. Kako bi grad zaštitili od mletačkih napada, Turci su sredinom
16. st. utvrdili Makarsku sa tri kule povezane obrambenim zidovima.
One su prikazane na grafici mletačkog kartografa G.F.Camutija iz
1572. godine, što je najstariji sačuvani prikaz grada Makarske. Na
poluotoku Sv. Petra uočljiva je istoimena crkva, a na istočnoj strani,
izvan gradskih utvrda, veće je postojao franjevački samostan s crkvom
Sv. Marije. Već 1646. godine plemići i narod Krajine priznali su
vlast Veneciji.Pod stogodišnjom vladavinom Mletačkog lava nastajali
su temelji budućeg grada. O izgledu grada u tom razdoblju svjedoči
talijanski putopisac Alberto Fortis koji se divi ljepotama novih
zgrada i trima zvonicima. Krajem 17. st., u baroknom stilu obnavlja
se crkva Sv. Petra. Prvi put u izvorima spominje se već u 14. st.,
ali su je nakon toga porušili Turci. U svojoj će budućnosti doživjeti
još jedno rušenje, ovaj put uzrok će biti potres 1962. godine, te
će tek 1992. godine biti ponovo podignuta i rekonstruirana. Obnavlja
se i proširuje franjevački samostan. Za vrijeme biskupovanja Nikole
Bijankovića, koji je i najzaslužniji što grad dobija suvremene vizure,
počela se graditi i katedralna crkva Sv. Marka, a posvećena je 1766.
godine. Pred
njom je oblikovan i veliki trg i 1775. godine izgrađen kasno barokni
zdenac. Na obali se 1758. godine podiže crkva i oratorij Sv. Filipa
Nerija. Zahvaljujući jačanju trgovine i stjecanju dobara, grad Makarska
se širi i prema zapadu. Mlado plemstvo gradi raskošne kuće i palače
u stilu dalmatinskog baroka. Vrijedno je spomenuti i baroknu palaču
obitelji Ivanišević u istočnom dijelu stare gradske jezgre, te palaču
obitelji Tonolli u kojoj se danas nalazi Gradski muzej. Ugovorom
u Campoformiju 1797. godine Makarska je pripala Austriji, a Požunskim
mirom 1805. godine potpada pod francusku vlast. Francuska je vlast
novim mjerama nastojala podići razinu školstva, gospodarstva i infrastrukture.
Iz tog vremena sačuvan je obelisk podignut u čast francuskog maršala
Marmonta, koji se danas nalazi na zapadnom ulazu u grad. Godine
1813. Makarska je ponovo pod austrijskom krunom. U 19. stoljeću
slobodarski duh Makarana prihvaća ideje hrvatskog narodnog preporoda.
Nije slučajno da narodnjaci upravo u Makarskoj, među prvima u Dalmaciji,
osvajaju političku prevlast na izborima i u javnom životu, i to
24. listopada 1865. godine, dan koji danas slavimo kao dan grada. Krunu
narodnih težnji k sjedinjenju hrvatskih zemalja čini svečanost 1890.
godine u povodu podizanja spomenika fra Andriji Kačiću Miošiću,
rad kipara Ivana Rendića. Tijekom 19. st. čitaonice i knjižnice
su središte društvenog, javnog i političkog života primorskih gradova,
pa tako i Makarske. Zahvaljujući nadbiskupu Antunu Kadčiću, Makarska
je - prva u Dalmaciji - imala javnu gradsku biblioteku već sredinom
18. stoljeća. Na toj tradiciji razvija se i kasniji kulturni i javni
život. O tadašnjem aktivnom društvenom životu svjedoči nam postojanje
kazališta, filharmonije, dramskih i pjevačkih društava. Iz filharmonije
je proizašla Gradska glazba, a u prvim godinama 20. stoljeća osniva
se niz sportskih društava (veslačko, planinarsko, nogometno,...).
Za vrijeme austrijske vladavine podižu se nove kuće i javne zgrade.
Iznad crkve Sv. Marka izdiže se klasicistička zgrada "stare
škole", građena u drugoj polovici 19. stoljeća za glagoljaško
sjemenište. Danas
se u njoj nalazi Gradska galerija Antuna Gojaka, Gradska knjižnica,
Osnovna glazbena škola, uredništvo gradskog glasnika "Makarsko
primorje" i lokalna radio postaja "Radio Makarska rivijera".
Na maloj obali, Marineti, nalazi se palača plemićke obitelji Peke
Kačića s kraja 19. stoljeća, s romantičnim oblicima utvrđenog neorenesansnog
dvorca.
Kultura
Makarska obiluje kulturnim lokalitetima, kako onima od povijesne
važnosti (koji su navedeni u tekstu o povijesti grada) tako i onima
koji čuvaju kulturnu baštinu. Najveća zanimljivost je zasigurno
malakološki muzej pri franjevačkom samostanu koji čini jednu od
najvećih zbirki školjaka u svijetu i može se pohvaliti s više tisuća
školjaka iz svih svjetskih mora. Ovaj muzej utemeljio je i otvorio
javnosti fra Jure Radić 1963. godine. Uz bogatu kolekciju školjaka
u muzeju možete naći i bogat herbarij bilja planine Biokovo, kao
i manju paleontološku kolekciju. Muzej je smješten u starom dijelu
franjevačkog samostana koji je i sam zaštićen kao spomenik kulture.
Rad muzeja koordinira kustosica dr. Marija Edita Šolić u sastavu
Instituta "Planina i more". Muzej je tijekom sezone otvoren
svakodnevno od 10:00 - 12:00, te od 17:00 - 19:00. Franjevački samostan
Sv. Marije osnovali su franjevci Bosne Srebrene 1502. Uz crkvu je
1715. izgrađen i četverokatni barokni zvonik. U crkvi je sačuvana
i monumentalna kompozicija u ulju "Sudnji dan" djelo venecijanskog
majstora slikara Antonia Molinarija iz 1680. godine. Samostan ima
bogatu knjižnicu i arhiv s oko 50.000 knjiga i časopisa.
Klima Ovaj topli mediteranski
raj sunce obasjava više od 2750 sati godišnje, što Makarsku čini
jednim od najsunčanijih mjesta na Sredozemlju. S prosječnom temperaturom
zraka višom od 20°C od mjeseca lipnja do listopada. Prekrasno čisto
more s godišnjim temperaturnim prosjekom višim od 20°C. Temperatura
mora u ljetnom se razdoblju kreće između 25°C i 27°C. Makarska ima
bujnu mediteransku vegetaciju, kako na dva prekrasna šumovita poluotoka
- Sv. Petru i Osejavi, tako i na planinskom masivu Biokova koji
je štiti od prodora hladnije kontinentalne klime. Park prirode Biokovo
bogat je rijetkim i zaštićenim biljnim vrstama koje, čini se, uspijevaju
samo u uvjetima ovog jedinstvenog klimatskog podneblja. Zime su
izuzetno blage i sunčane, a ljeta duga i topla s osvježavajućim
maestralom, vjetrom koji nenametljivo donosi prirodno osvježenje
s pučine, prijeko potrebno u ljetnim danima. Od ostalih vjetrova
tu su i bura (sjeverac), koja donosi hladnoću, te jugo, vlažni i
topli vjetar s mora, izuzetno omiljen među poklonicima vodenih sportova
poput jedrenja, surfanja i kajtinga.
Biokovo.
Planina zanimljiva po perivojima, kotlinama, jamama i livadama;
obiluje endemskim biljem, a bogata je i visokom divljači - muflonima
i divokozama - čime je omogućena tradicija lovnog turizma. Podbiokovska
sela: Veliko Brdo, Puharići, Makar i Kotišna atraktivna su izletišta
po svojem prirodnom bogatstvu, fortifikacijskom, sakralnom i ruralnom
graditeljstvu te zadržanim tradicijskim načinom života. Odatle vode
uredne i označene staze prema vrhovima planine.
Hrvatsko
lurdsko svetište Vepric nalazi se na zapadnom ulazu u grad.
U skladnom prirodnom ambijentu, na obroncima šumovitog brežuljka
u podnožju kojeg žubori potočić, mnogi će posjetitelji osjetiti
mir i duhovnost okružja. Svetište je 1908. osnovao biskup dr. Juraj
Carić koji je tu i pokopan. Prirodna špilja i cijeli krajolik s
brežuljcima, raslinjem i potokom živo podsjeća na Lurd. Oltar je
napravljen unutar prirodne špilje, usjekotine u stijeni, što će
zasigurno privući mnoge poglede. Po svetištu je raspoređeno nekoliko
kipova te postaje križnoga puta. Tijekom cijele godine ovo svetište
posjećuju namjernici i hodočasnici iz cijeloga svijeta diveći se
zaista nesvakidašnjem kulturnom i prirodnom fenomenu.
Sport Makarska obiluje
sportskim terenima za različite sportove, a zbog svoje specifične
klime omiljena je destinacija brojnih sportskih klubova koji dolaze
na pripreme, reprezentacija i rekreativaca. Na sportskom kompleksu
"Sportski centar" na predjelu Osejave, igrališta su za
mali i veliki nogomet, ragbi, košarku (otvoreni i dvoranski teren),
rukomet, odbojku, tenis, atletiku, boćalište, kuglana s četiri staze,
te igrališta za male sportove. Tenis
centar "Posejdon" na zapadnom dijelu grada ima 9 otvorenih
teniskih igrališta i dva zatvorena. Kompleks u sjeni borova sadržava
i tenis bar gdje se možete osvježiti nakon meča, te radionice za
popravak opreme. Jednom godišnje priređuje se Makarska Open Tour
za tenisačice. Ugodnom šetnjom od hotela, za desetak minuta, naći
ćete se na teniskim terenima u zaista prekrasnom ambijentu. Poželite
li se prepustiti čarima podvodnog ronjenja, ovlašteni instruktori
ronjenja u ronilačkom centru "More
Sub" uvesti će Vas preko PADI ili SSI kurseva u čarobni
svijet podmorja. More Sub smješten je stotinjak metara od hotela
"Rosina", u pravcu centra grada, a neposredna blizina
mora i mogućnost parkinga osiguravaju Vam da bez problema prebacite
svoju opremu ili druge stvari. U
sportskoj ponudi za ljubitelje ekstremnih sportova nalazimo još
i paragliding (letenje padobranom i zmajem), parasailing (padobran
na moru vučen gliserom), jet ski i nezaobilazni wind surfing (jedrenje
na dasci). Terenske prilike idealne su i za penjanje na stijene,
gorsko planinarenje, te brdski biciklizam. Ako se bavite speleologijom,
"Alpine speleo team" omogućit će Vam da sigurno istražujete
Biokovske špilje. U planu je projekt izgradnje modernog i atraktivnog
skijaškog centra na Biokovu kako bi se upotpunila sportska ponuda
u zimskom periodu. Od poznatih ličnosti iz svijeta sporta koje je
iznjedrio makarski kraj svakako treba spomenuti nogometaša Alena
Bokšića, iz originalne postave "vatrenih" i tenisačice
Mirjanu Lučić i Silviju Talaja.
Biokovka
- centar je za rehabilitaciju, liječenje i odmor koji uključuje
moderni fitness centar i nudi širok spektar medicinskih usluga:
hidroterapiju, kinezoterapiju, masažu, magnetoterapiju, inhalaciju
... Sve se odvija pod budnim okom stručno obučenog osoblja. U neposrednoj
je blizini hotela "Rosina", oko 100 metara južnije.
Marea -
centar za rehabilitaciju i rekreaciju. Dijagnostika, kineziterapija,
hidroterapija, limfna drenaža, masaža, reiki. Od rekreacijskih programa,
uz one klasične poput fitness-a i aerobika, nude još i program gimnastike
za djecu, program opuštanja, oblikovanja i istezanja, preventivno
rekonvalescentni program protiv bolnih leđa i vrata, te program
za sprečavanje posljedica osteoporoze. Jedini na ovim područjima
raspolažu BIODEX-om, najefikasnijim sistemom za dijagnostiku i rehabilitaciju
donjih i gornjih ekstremiteta namijenjenog svima: sportašima, rekreativcima
i osobama s ozbiljnim poteškoćama, kao i svima koji se žele iz bilo
kojeg razloga rehabilitirati ili dijagnosticirati. Marea je smještena
u neposrednoj blizini našeg hotela.
Izleti Budući da se Makarska nalazi na sjecištu kopnenih
i morskih putova, ustalili su se tijekom turističke sezone (travanj-studeni),
izleti na otoke Hvar,
Brač
i Korčulu,
te Split,
Dubrovnik
i Međugorje.
Svakodnevni su i izleti manjim brodicama u obližnje tihe uvale.
Zabava Tijekom turističke
sezone, u svim se mjestima Makarske rivijere održavaju razne priredbe
- kulturne, zabavne, sportske, rekreacijske ... To su dani tradicionalnih
pučkih svečanosti kada se slave zaštitnici mjesta i dani slavne
prošlosti. Osim svetkovina i pučkih fešta, obično se organiziraju
"Ribarske noći" i druge zabavne i sportske priredbe, koje
se održavaju u portima, na plažama ili terasama hotela. U Makarskoj
su sve priredbe obuhvaćene programom "Makarsko ljeto"
od kojih su najposjećenije "Ribarske noći", "Ljetni
karneval" i "Noć Kalelarge". Brojne su i druge priredbe
zabavne i klasične glazbe uz nastupe poznatih klapa, pjevača i folklornih
grupa iz zemlje i svijeta, koje se obično održavaju na Kačićevu
trgu, na rivi, ali i drugim prikladnim pozornicama kao npr. pred
crkvicom Sv. Petra na istoimenom poluotoku. Na
raspolaganju Vam je i renomirani "Casino
Adriatic", smješten u blizini našeg hotela, u kojem
ćete se opustiti u vrhunski uglađenom ambijentu i uz prijazno osoblje.
U gradu ima mnoštvo restorana, konoba i drugih ugostiteljskih objekata
s bogatim izborom tradicionalnih jela i pića. Zaštićen Biokovom,
otvoren moru, naš grad otvara svoja vrata svima koji ga izaberu
za mjesto odmora, zabave i rekreacije.
|